Nedavno je završena dvomjesečna temeljna vojna obuka treće generacije ročnika, a istovremeno su stigle i prve kazne za mladiće koji se nisu odazvali liječničkom pregledu bez opravdanog razloga.
Detalji. Zbog neodazivanja pozivu Ministarstva obrane na zdravstveni pregled i psihologijska testiranja radi procjene sposobnosti za služenje vojnog roka, učenik srednje škole iz Međimurja kažnjen je s 250 eura.
Riječ je o pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Čakovcu donesenoj prošlog mjeseca. Sud je mladiću, koji je prekršaj priznao, izrekao kaznu ispod zakonskog minimuma od 500 eura, a propisani raspon kreće se do 5.000 eura.
Treba da znate. Militarizaciju europskih zemalja svakako je potrebno razgolititi svakom prilikom. Jasno objasniti pozadinu koja dovodi do njene pojave. To nikako nisu tzv. “sigurnosne mjere” kojima se pravdaju nacionalističke vlade. Već je riječ o jačem zaoštravanju kapitalističkih kontradikcija u najvećoj fazi, u fazi imperijalizma. Kad imperijalistička diplomacija i trgovinski ratovi postanu iscrpljeni, počinje se zveckati oružjem. Normalno, kapitalistička propagandna mašinerija odrađuje svoj dio vrlo ažurno, te usađuje strah masama od neuračunljivog neprijatelja koji samo čeka da ih napadne. Štoviše, zbog njegove “neuračunljivosti”, je bolje da ga se preventivno napadne kako bi se prijetnja pravovremeno uklonila. Tako, u grubim crtama, ide liberalna logika.
U Hrvatskoj, kao i u mnogim europskim zemljama, vidimo da je taj strah rezultirao otporom mlađe populacije prema novo uvedenoj obavezi služenju vojnog roka. Iako je u Hrvatskoj riječ o zaista malom broju onih koji su odbili prihvatiti poziv, mnogi nezreli ljevičari će zdušno pozdraviti ove hrabre mlade ljude, kao bastione otpora prema galopirajućoj militarističkoj mašineriji.
Takva pozicija je ništa drugo nego odraz malograđanske svijesti koja nema što tražiti u marksističkoj teoriji. Ovakve pojedinačne akcije mogu samo naškoditi ovim određenim individuama, kao što je ovdje i slučaj. Ovakav individualistički otpor vidimo na različitim mjestima kako se ispoljava u vidu tzv. građanskog neposluha. No, nije stvar samo što se radi o pojedinačnim akcijama, jer recimo da se i više skupina udruži i organizirano odbija poziv na ročište i dalje bi to bio odraz njihove malograđanštine. Njihova brojnost i organiziranost ne bi nužno promijenila njihov karakter. Ono što bi takav slučaj sigurno pokazao je stanje jednog dijela društva.
Pozicija radničke klase po pitanju ročišta je ona koja bi bila u skladu s njenim interesom, kako neposrednim tako i posrednim. Kad govorimo o neposrednom interesu, onda je to izbjegavanje plaćanja nepotrebnih kazni i nepotrebno javno eksponiranje koje nam može otežati buduće životne uvjete u sve više osjetljivoj političkoj situaciji.
Što se tiče posrednih interesa onda je to upoznavanje s novim vojnim tehnologijama i taktikama.Prema marksističkoj teoriji vojni rok je buržujska prilika za radničku klasu da dođe u posjed oružja, da dođe do znanja rukovanja s oružjem, da se upozna s buržoaskim vojnim taktikama, s općim naoružanjem itd. Takvu priliku svakako valja iskoristiti. Jer vrlo dobro znamo da radničkoj klasi vlast neće biti poklonjena, niti ustupljena zbog glasnih povika s trgova. Već će vlast biti osvojena.
Buržoazija dava ovakve “prilike” kad je na njih prisiljena, kad profesionalna vojska nije dovoljna za ostvarivanje njihovih interesa.
Izbjegavanje vojske i prigrljivanje pacifističkih pozicija je pokrivanje očiju i ušiju u vrijeme zaoštravanja kontradikcija. Prema klasicima marksizma, komunisti bi trebali biti ti koji će vojni rok iskoristiti kako za upoznavanje s oružjem tako i s vojnicima. Agitacija među redovima vojske je iznimno bitna i potrebna. U vojsci se osim praktične izobrazbe dobiva i ona ideološka. Upravo tu bi trebali biti komunisti da razgolićuju buržoasku ideologiju kojom se priprema topovsko meso za kapitalističke interese.
Zaključak. U vremenu zaoštravanja kontradikcija kapitalizma, svjedočimo sve većoj militarizaciji društva u interesu kapitalističke klase. Radi svojih interesa, kapitalistička klasa pokušava uvući radničku klasu u svoje sukobe i tom prilikom primorana je naoružati dijelove radničke klase. Tako ona mora obrazovati radničku klasu kako o naoružanju tako i svojom ideologijom radi osiguranja njene lojalnosti. Marksistička pozicija u ovom slučaju nije ona koja će dovesti pripadnike radničke klase u probleme, već ona koja će iskoristiti buržoaske prilike u svom interesu.
Politšturm redovno objavljuje marksističko-lenjinističke analize ključnih političkih i ekonomskih problema. Zapratite nas na YouTube-u, Instagramu i Discordu. Pridružite nam se kako (RS ili HR) biste nam pomogli u našem radu.